Hrvatska na sastanku AGRIFISH-a zagovarala snažniju prevenciju rizika, ulaganja u inovacije i brži prijenos znanja poljoprivrednicima
Stabilna i pouzdana opskrba hranom jedan je od ključnih strateških interesa europske poljoprivrede, ali i Europske unije u cjelini. To je bila jedna od glavnih poruka neformalnog sastanka Vijeća ministara poljoprivrede EU, AGRIFISH održanog u Dublinu od 6. do 8. rujna, na kojem je sudjelovao ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
Irsko predsjedništvo pritom je istaknulo potrebu snažnijeg povezivanja znanosti, inovacija, savjetodavnih službi i poljoprivrednika kako bi europski sektor bio spremniji odgovoriti na sve izraženije rizike.
Sve izraženiji rizici traže promjenu pristupa, odnosno pomak od saniranja posljedica prema prevenciji i pravodobnoj pripravnosti. To podrazumijeva bolje upravljanje rizicima, jačanje spremnosti za pojavu bolesti te ulaganja u otpornost proizvodnje, kako bi se odgovorilo na klimatske promjene, prirodne nepogode te bolesti životinja i biljaka.
U raspravi o upravljanju rizicima i krizama ministar se obratio Christopheu Hansenu, povjereniku Europske komisije za poljoprivredu i hranu, istaknuvši potrebu da se europska poljoprivreda više usmjeri na prevenciju i pripravnost, a manje na saniranje posljedica:
"Hrvatska se već duže vremena zalaže za sveobuhvatnu reformu sustava upravljanja rizicima i krizama. Ovogodišnja je suša, na žalost, tu potrebu još jednom potvrdila. Zahvalni smo na brzoj reakciji Komisije i na pismu koje si nam nedavno uputio, ukazujući na mogućnosti za djelovanje koje nam već stoje na raspolaganju. Međutim, mi ne možemo i ne smijemo stalno biti u reaktivnom stanju, pogotovo kada nam se pruža prilika djelovati strateški", naglasio je Vlajčić
Kako ističu iz našeg ministarstva, istraživanje i inovacije prepoznati su kao važni za gospodarsku, okolišnu i socijalnu održivost poljoprivrede. Njihova primjena može pridonijeti konkurentnijoj proizvodnji hrane, smanjenju troškova i odgovoru na izazove s kojima se suočava europski sektor.
Strategija za stočarstvo i Akcijski plan za proteine izdvojeni su kao važni instrumenti za razvoj sektora, posebno u jačanju njegove otpornosti i strateške autonomije. Nove tehnike uzgoja i znanstvena dostignuća mogu povećati produktivnost, smanjiti utjecaj proizvodnje na okoliš i pridonijeti sigurnijoj proizvodnji hrane.
Budućnost ribarstva i novi ZPP nakon 2027. među glavnim temama sastanka ministara EU-a
Pritom sam razvoj inovacija nije dovoljan. Njihova primjena ovisi o dostupnosti tehnologija, financiranju i ulaganjima, ali i regulatornom okviru koji proizvođačima omogućuje njihovo lakše uvođenje.
Za modernizaciju poljoprivrede važna je snažna i dobro opremljena savjetodavna služba koja znanje prilagođeno potrebama proizvođača prenosi uz pomoć suvremenih digitalnih alata. Istaknuta je i potreba boljeg povezivanja znanstvenika, savjetnika i poljoprivrednika kako bi rezultati istraživanja brže dolazili do gospodarstava.
U tom se smislu važnima smatraju razvoj zadruga, operativnih skupina i centara za inovacije, ali i kvalitetni i dostupni podaci, ulaganje u kvalitetu tla te učinkovitije korištenje biomase i drugih resursa.
Financijski poticaji mogu ohrabriti uvođenje novih tehnologija, no jednako su važne jednostavne procedure i regulatorni okvir koji neće usporavati njihovu primjenu.
"Neophodna transformacija sektora iziskuje značajna sredstva i vrijeme, a njezin će uspjeh ovisiti o našoj sposobnosti da povežemo stvarne potrebe sektora s prioritetnim područjima za financiranje istraživanja i inovacija. Jedino tako možemo stvoriti uvjete u kojima će poljoprivrednici lakše usvajati nove tehnologije, povećavati otpornost svojih gospodarstava i doprinositi sigurnosti opskrbe hranom“, naglasio je ministar.
Dodao je kako održiva proizvodnja hrane postaje strateško pitanje koje zahtijeva koordinirani doprinos više javnih politika.
Tagovi
Autor